Preko: U izložbenom prostoru Dom na žalu u Preku u subotu je otvorena izložba “Tragom male drvene brodogradnje”. Na izložbi, zajednički organiziranoj od strane Muzej drvene brodogradnje iz Betine i POU „Dom na žalu“, izložena je  velika zbirka kalafatskoga alata iz fundusa  muzeja u Betini, s detaljnim  opisima načina uporabe i vrstama drva od kojih su građeni mali drveni brodovi.

Mjesto Preko u svojoj prošloj dobi , malo je bilo poznato graditeljima brodova kalafatima,no arhive lučkih kapetanija svjedoče o velikoj floti malih drvenih brodova u vlasništvu Prečana. Izložba koja je pred vama  prilika da se malo dublje prouče veze između Preka i Betine, upravo zato jer su mnoge brodove Prečani naručivali kalafata u Betini.

Preko, pak, ima zanimljivu povijest, a priča mu je slična murterskoj i betinskoj. Prečani su velikom većinom bili težaci, a su im brodi služili za transport ljudi, radne stoke i arta za zemljoradnju, u vinogradima, maslinicima ili poljima koje su imali u okolici Zadra, a nešto  rjeđe za ribarenje. Baš zbog tih sličnosti Preko je postalo nezaobilazna postaja putujuće izložbe “Tragom male drvene brodogradnje”, kazala je na otvaranju Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja drvene brodogradnje iz Betine, koji je prošlog ljeta u suradnji s Muzejom Općine Jelsa i Udrugom Lantina Vrboska započeo realizaciju izložbe o gajetama i leutima, brodograditeljskim znanjima i umijećima koji su potrebni da se izradi drveni brod.

Izložbu je otvorio načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je kazao kako je jedan od najpoznatijih preških brodova svih vremena bila je gajeta „Cicibela“, prvotno nazvana “Danica”, obitelji Marijana Gregova – Taškele, ali veliku ulogu odigrali su svi brodovi kroz povijest privezani u preškom portu jer je o njima ovisio život otočana težaka. Zanimljivost je da su gajetu naručena u Betini obitelj Gregov platila s 1.200 litara maslinovog ulja, što svjedoči o njezinoj velikoj vrijednosti..

Nijedan brod, prije  „Cicibele“ u preški porat, ni nakon njezina napuštanja Preka 1970. godine, nije tako snažno obilježio duh tradicijske drvene brodogradnje i na otoku Ugljanu i na širem zadarskom području. Nažalost, u povijest je ušla još jedna priča o Preku i gajetama, a to je tragična smrt 16 lavandijera. I ona također govori o neraskidivoj vezi čovjeka, mora i broda. Niti je čovjek mogao bez broda, niti je brod mogao bez ljudske ruke. I zato je izložba “Tragom male drvene brodogradnje” vrijedan dokument prošlosti na kojemu se treba temeljiti naš odnos prema tim brodovima u budućnosti, poručio je. Zahvalio se organizatorima na ideji i izložbi „Tragom male drvene brodogradnje“ svjedoku značajnog vremena u kulturnom identitetu Preka  i Dalmacije.

Izložbu je pjesmom oplemenila Udruga žena „Luzor“, a organizatori su zahvalili na  potpori i pomoći  Općini Preko, TZO Općine Preko i Udruzi žena „Luzor“. Izložba se može razgledati do 01. veljače 2018. godine.