„Druženje sa Senkom Sorićem“ umjetničko lirska večer, u  velikoj dvorani Kazališta lutaka u Zadru u četvrtak navečer okupila je obitelj, mještane Preka, suradnike i prijatelje posvećena Senku Soriću preminulom 23. studenoga prošle godine.

-Senko Sorić bio je istraživač tradicijskog načina otočkog života u rodnom Preku, želio je sačuvati od zaborava naše etnološko bogatstvo i prenijeti na nove generacije koje žive u drugim ekonomsko- socijalnim uvjetima koji nose sa sobom svoja pravila. Izniman čovjek koji je obilježio dio naših života i svojim radom je oplemenio sredinu iz koje je potekao, toplim riječima skupu se obratio Načelnik Općine Preko Jure Brižić. U spomen i sjećanje u ime Općine Preko Načelnik je obitelji pokojnog Senka Sorića darovao umjetničku fotografiju s njegovim likom.

 

• Otišao je dobri duh Preka, rekao je Županijski pročelnik za kulturu Ivan

Šimunić, podsjetivši da je Senko Sorić prije petnaest godina bio laureat Zadarske županije za kulturu. Senko Sorić bavio se amaterskom fotografijom, s više održanih samostalnih i skupnih izložbi s zapaženim uspjesima. Posebna sklonost bili su mu umjetnički aranžmani od maslina, smilja, brnestre i poljskog cvijeća u ukrasnim staklenim posudama ili drvenim posudama u kojima se nekad nosila pitka voda.

• Dugogodišnji suradnik u brojnim umjetničkim projektima, od kojih je

umjetnička večer čakavske poezije „Na Brižićevin dvuoru“ koju smo pokrenuli početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, postala je jedna od uglednih cijenjenih umjetničkih događaja dijalektalne poezije u Hrvatskoj , na kojoj gostuju pjesnici iz čitave Hrvatske te etnički Hrvati iz Europe.  To što Senka izdvaja kao neponovljivu osobu u kulturi je želja da mladi naraštaj upije znakove zavičaja, baštinu, folklor, ljubav za domovinu. Tih, uspješan,  neposredan i skoman čovjek, inicijator kulturne renesanse u Preku, rekao prof. Bacalja.

 

Voditeljica etnološkog odjela Narodnog muzeja u Zadru dr. sc. Jasenka

Lulić Štorić dugo je godina surađivala sa Senkom Sorićem koji je neumorno sakupljao etnološko i kulturno nasljeđa Preka i otoka Ugljana želeći sačuvati od zaborava tradicijski način života žene otoka Ugljana, pogotovo način pranja rublja na Vrulji u Preku. Težak život otočana, posebice žene sačuvao je od zaborava u knjizi dijalektalne proze „Miz život“, „Umorne ruke“ fotomonografija žena iz Preka u  tradicijskim narodnim nošnjama, što je vrijedan kulturno dokument vremena, kratkim humornim pričama i zapisima.

 

Umjetnički dio programa režirala je dramska umjetnica Milena Dundov, postavivši na scenu humoreske Senka Sorića „Čičvorda“ i „Kokoš“ te zapis na nekadašnje međusobne pozdrave među mještanima Preka, stare pučke napjeve i Preško kolo koje su izveli mladi glumci Jakov Kačan, Roko Pažanin i Matia Pažanin, te članice Udruge žena „Luzor“  iz Preka. Dio je to kulturne baštine koju je Senko Sorić sačuvao od proteka vremena u prozi i fotografiji  iz života ljudi u Preku na otoku Ugljanu.